Liberali u globalnoj defanzivi: Može li preživjeri eko-socijalno-liberalna sinteza?

Godina 2016 bila je, piše The Economist a prenosi telegram.hr, Loša godina za liberale.

Zapitah se, ne prvi put naravno, jesam li i ja, i u kojem smislu riječi, liberal? Problem je višestrukost termina; u originalnom tekstu u Economistu piše »a certain kind of liberal«. Ne ulaze dublje u tipologiju, što je razumljivo za kratki, prigodničarski novinski tekst.

Liberal ste »ako vjerujete u otvorenu ekonomiju i otvorena društva, gdje se potiče slobodna razmjena dobara, kapitala, potiču se razmišljanja ljudi i njihove ideje, i gdje zakoni štite ljudska prava i temeljne slobode«.

OK, ja vjerujem u ovako navedena načela, dakle sam liberal (neke vrste). (Ta načela ipak ne pokrivaju sva moja uvjerenja. A oni koji u to vjeruju, mogu se itekako razilaziti i svađati u mnogo posebnih pitanja.)

Međutim, problemi nastaju u pitanjima van-tržišno nametnute regulative “slobodne razmjene”. U poželjnost potpunog odsustva regulative, i potpunog nestanka države, vjeruju samo tzv. anarhokapitalisti. Ostvarenje njihovih ideala su društva kakva se opisuju u distopijama cyberpank podžanra znanstvene fantastike.

Liberali i libertarijanci se slažu da je potrebna “minimalna država”, a socijalni liberali i više od toga. Slobodna razmjena da, ali unutar nekih zakonom (ili dogovorom, ali prisilno za manjinu) nametnutih ograničenja.

Ja sam liberal, koji vjeruje u potrebu i nužnost većeg stupnja državne i globalne regulative, preraspodjele i strateškog usmjeravanja, nego fundamentalistički slobodnotržištarci (libertarijanci isl.). Tako da sam ja za njih često “socijalist”.

Od takvih, neki su liberali u ne-ekonomskim (kulturnim, “svjetonazorskim”) temama pa se tu slažemo, a neki su konzervativci (pa sam za njih često “komunjara”).

Mogao bih reći, po smislu, da sam ekološko-socijalni liberal; ili možda preciznije socijalno-liberalni ekologist. Najbliža mi njemačka misaona tradicija, tijekom skoro dva stoljeća, od “historijske ekonomske škole” preko ordo-liberalizma, austromarksizma, kršćanskog socijalizma idr. do današnje koncepcije Ökosoziale Marktwirtschaft (eko-socijalno tržišno gospodarstvo).

O tome tekst na njemačkoj wikipediji (ima i tekst na engleskoj, ali kraći). Ima još puno tekstova na njemačkom i nešto manje na engleskom. Forum Ökologisch-soziale Marktwirtschaft ima i puno materijala na engleskom. Eko-socijalna tržišna privreda jasno se suprotstavlja “tržišnom fundamentalizmu” i aktualnom “neoliberalizmu”.

Ako gledamo ekološku stranu, onda godina i nije bila tako loša, usprkos neočekivanom krošeu koji nas je pogodio pri kraju godine (pobjeda Donalda Trumpa), upravo kad smo slavili munjevito stupanje na snagu Pariškog dogovora. Mi ekologisti uzdrmani smo, ali još stojimo čvrsto na nogama.

Trump ne vjeruje u klimatske promjene, ali se kune u poticanje proizvodnje koja donosi profite i radna mjesta – a upravo suzbijanje klimatskih promjena i promocija “zelene energije” omogućava i jedno i drugo. O tome Ken Silverstein: piše u The Forbes 15 prosinca: “You can deny the science. But money talks. And it is the economics that is driving this,” says Anne Simpson (…) member of Investor Network on Climate Risk.

O sadašnjoj globalnoj situaciji s drugog, iako povezanog aspekta, vidi moj dulji i ambiciozniji članak Komunistička Kina brani načela slobodne trgovine : što će biti s “globalizacijom”?. Tu, među inim, spominjem sukob elitizma i populizma; liberali su skloni elitizmu, dok su ekologisti u tome kompleksniji. Ona ljevica, koja ne odbacuje načela liberalne demokracije, nalazi se pred problemom koji je dobro izrazio Yanis Varoufakis, sada čelnik europskog pokreta DiEM25 (Guardian, 20. prosinca): Becoming popular by opposing populism: A progressive’s task. Tu je još nekoliko zanimljivih komentara o lideru britanskih laburista Jeremyju Corbynu kao “lijevom populistu”.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u ideologije, politologija, svijet. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s