Njemačka deset mjeseci pred parlamentarne izbore: ide li Merkel po četvrti mandat?

Na posljednjim izborima na njemački Bundestag, 22. rujna 2013., CDU/CSU je uvjerljivo pobijedio s 41,5% glasova, daleko ispred tradicionalnog suparnika SDP koji je imao tek 25,7%. U Savezno vijeće ušli su još zastupnici i zastupnice Ljevice (8,6%) i Zelenih (8,4%), a ispod praga od 5% ostali su liberali (FDP, 4,8%) i Akcija za Njemačku (4,7%).

Ispadanje koalicijskih partnera FDP je stvorilo problem, koji je razriješen “velikom koalicijom” CDU/CSU i SDP-a.

Sutra Angela Merkel treba najaviti hoće li se kandidirati za četvrti mandat kao kancelarka. Očekuje se da hoće.

frauke-petry-i-angela-merkelU anketama javnoga mnijenja nije bilo bitnih pomaka sve do listopada 2015.. Tada počinje opadati CDU/CSU, SPD je konstanto ispod rezultata s posljednjih izbora, a rasti AFD te donekle i tri druge manje stranke.

Nacionalistička i populistička stranka AfD naglo raste dobivajući glasove onih, koji se opiru imigraciji. Njihov rast su potvrdili i regionalni i lokalni izbori koji su bili održavani 2015.-2016. (Posljednji u Meclenburgu- Zapadnoj Pomeraniji 4. rujna i u Berlinu, 18. rujna.

Liberali su i dalje nesigurni za ulaz u federalni parlament, a AFD se bori s Ljevicom i Zelenima za treće mjesto. Prema posljednjim anketama, CDU/CSU je na 30-34%, SDP 22-23%, Ljevica 9-12%, Zeleni 10-13%, AFD 11-14%. Tako bi u Bundestag moglo ući čak sedam stranaka, što se nije dogodilo još od 1958. (u razdoblju 1958.-1983. bile su samo četiri).

Izgledno je da se nakon izbora 2017. obnoviti velika koalicija; kako je pisao “Financial Times” prije dva mjeseca, vjerojatno manje velika, ali uglavnom s istim ministrima.

Teško je zamislivo da bi se CDU/CSU mogao dogovoriti s AfD. Određene mogućnosti za to bi se mogle otvoriti ako Merkel odstupi. CSU nešto više naginje euroskepticizmu i antiimigrantstvu.

Jedan od problema je i politika prema Grčkoj. Aktualna vlada je, nasuprot rigidnom stavu prema vladi Sirize prošle godine, tijekom ove godine pokazala određenu spremnost za popuštanje, ali nije to htjela napraviti u predizbornoj godini. Zahtjevi vlade “radikalne ljevice” u Grčkoj za brisanje dijela dugova teško da se mogu smatrati stvarno radikalnim. Podržali su ih Međunarodni monetarni fond, aktuali predsjednik Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem i aktualni američki predsjednik Barack Obama (navedeni izvori za ovo su članci u Financial Timesu.)

Međutim, nakon izbora bi zastupnici tvrde politike mogli biti znatno utjecajniji u Bundestagu.

Pisao sam prije skoro dvije godine, nakon pobjede Sirize na izborima u Grčkoj, da mi se čini kako bi se Cipras i Merkel sami mogli dogovoriti, da ne moraju zadovoljavati radikale u oba tabora.

Protivljenje mogućnosti popuštanja Grčkoj je bio jedan do bitnih motiva stvaranja AdF 2013. g., ali je prvi predsjednik, ekonomist Bernd Lucke, napustio stranku 2015. ne slažući se sa zaokretom prema ksenofobiji. Na izborima za Europski parlament 2014. AdF je osvojio čak sedam mandata, ali samo dvoje je ostalo u AdF nakon raskola u stranci 2015.. Stranka je prihvatila agresivnu retoriku protiv imigranata, protiv islama, protiv centralizacije EU i protiv elita/establišmenta (What does Alternative for Germany (AfD) want?, BBC, 5. rujna 2016.)

Vrlo malo vjerojatna je mogućnosti koalicije SPD/Ljevica/Zeleni (koja je postojala i 2013; SPD je ranije vladao u koaliciji sa Zelenima, ali nisu htjeli prihvatiti Ljevicu, a vjerojatno če i dalje biti tako). Načelna mogućnosti bi mogla biti CDU/CSU/Zeleni/FDP, ako naravno FDP uđe u parlament i ukupno budu imali dovoljno mandata. I to je vrlo malo vjerojatno.

Promjena odnosa snaga u Bundestagu također može znatno utjecati na diskusije o post-brexit Europskoj uniji i drugim pitanjima budućnosti Unije (vidi Financial Times, 11. rujna 2016.).

Tu je naravno i politika prema (i)migrantima, koja će ostati važna tema, iako se intenzitet može mijenjati. Manje ima sukoba oko drugih pitanja unutarnacionalne politike. Među inim, na sreću, u Njemačkoj nema politički utjecajnih negatora klimatskih promjena.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u izbori, politika, svijet. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s