Nakon izbora u Španjolskoj: nova lijeva anti-austerity vlada?

Sažetak:Parlamentarni izbori u Španjolskoj donijeli su veliki pad obe tradicionalne velike stranke, te veliki rast dvije nove snage. Nitko nema sigurnu većinu, ali izglednija izgleda koalicija ljevice, u kojoj će anti-austerity stranka Podemos imati bitnu ulogu.

Na parlamentarnim izborima u Španjolskoj, kao što se očekivalo, obje tradicionalno najjače stranke zabilježile su značajan pad; zajedno su osvojile tek 50,7% glasova. (Na Wikipediji su odmah objavljeni rezultati.)Birači su kaznili aktualnu vlast, kao i onu prethodnu.

Španolska 15-12-20- rezultati izboraVladajući Narodnjaci (PP) u prethodnom sazivu imali su u Donjem domu (Kongres) parlamenta apsolutnu većinu, 187 od 350 mjesta, a sad su osvojili samo 123. Socijalisti (PSOE), koji su bili uvjerljivi pobjednici izbora 2008., doživjeli su novi pad, sa 110 mandata na 90. (Obje su stranke u nekim regijama nastupale u koaliciji s regionalnim strankama.)

Na parlamentarnim izborima 2008. PSOE i PP su osvojili ukupno 323 mandata od 350, godine 2011. ukupno 296 mandata, a sad 213.

Veliki uspjeh postigle su dvije nove snage: lijeva anti-austerity stranka Podemos (P) osvojila je 69 mandata, a liberalno-federalistička Ciudadanos (C) (katalonski: Ciutadans – znači: “Građani”) 40 mandata.

U postocima, ukupno je PP osvojila 28,7%, PSOE 22,0%, P 20,7% i C 13,9%. Izlaznost je bila visoka – 73%.

Podemos je dobio nešto više, a ciudadanos nešto manje nego što su dobivili u anketama pred izbore.

Regionalne razlike i regionalne stranke igrat će i dalje važnu ulogu u španjolskoj politici. Sad mogu naglo dobiti na važnosti, jer bi vlada mogla ovisiti o njihovoj podršci. Poedemos, Ciudadanos i razni regionalisti, te katalosnki i banskijski nacionalisti, žele reforme, ali ne svi iste.

Podemos – jedini pravi pobjednik?

Španj sv 2014-pros 2015 Podemos i CPodemos, stranka osnovana prošle godine a iznikla iz anti-austerity pokreta, u anketama je krajem prošle i početkom ove godine dobivala iznad 25% pa čak i iznad 30%, Od ožujka je opala, u nekim anketama bila na svega 10%, u studenome na oko 15-17%, a posljednje ankete su zabilježile trend rasta. Osvojili su relativnu većinu glasova u Kataloniji i Baskiji, a u Madridu su drugi. Britanski The Guardian konstatira da su oni jedini pobjednik izbora.

Ciudadanos su se pojavili kao stranka nacionalnoga značaja početkom ove godine. U anketama su ljetos bili uglavnom na oko 10-15%, a tijekom jeseni su rasli i uglavnom bili na oko 20%, u nekim anketama su bili i druga stranka, tako da je rezultat zapravo razočaravajuć.

To je stranka potekla iz Katalonije, koja se protivi katalonskom nacionalizmu i zadovoljna je današnjim federalističkim ustrojem Španjolske (kažu za sebe da su post-nacionalistički). Od 2013 su se širili i u ostatku Španjolske. Sekularisti, liberali, pristaše EU. zalažu se za smanjivanje birokracije, učinkovitiju državu i poticanje poduzetništva.

Ekonomija, korupcija i Katalonija – glavne teme izbora

Ekonomska situacija, optužbe za korupciju i separatističke težnje u prosperitetnoj sjeveroistočnoj regiji Kataloniji bila su pitanja koja su dominirala na izborima.

Vlada narodnjaka provodila je nepopularne mjere strogosti, po receptima europskih financijskih centara moći, kao i Grčka i Portugal. Ne samo ljevičarski populisti (ili u Poljskoj desničarski), nego i mnogo vrhunski ekonomisti kažu da je to pogrešan put, jer u ime vrhovne važnosti financijske stabilnosti i uredne otplate dugova onemogućava razvoj, te najveći teret prebacuje na siromašnije slojeve i produbljuje socijalne razlike.

U Španjolskoj je, nakon pet godina pada 2008.-2013. BDP počeo rasti (3% ove godine), ali mnogi od toga nisu vidjeli korist. mnogi Španjolci su danas siromašniji nego što su bili prije četiri godine. Nezaposlenost je pala s vrhunca od 27% 2013. (a 50% među mladima) na još uvijek visokih 21% (drugi najviši postotak u EU poslije Grčke). Prije krize bila je na 8,5%. Stotine tisuća porodica izgubile su stanove jer nisu mogli otplaćivati kredit.

Financial Times je prije dva mjeseca objavio prikaz ekonomske situacije u Španjolskoj pod naslovom Spain’s strong economic growth cannot mask huge challenges. »Španjolsko gospodarstvo je ili čudesno ili katastrofalno; sve ovisi o tome kuda gledate.«

Raste BDP (nakon pet godina pada 2008.-2013.) i pada nezaposlenost, ali je dramatičn porasla nejednakost. Poslovnjaci su zadovoljni rastom poslovnih prilika i padom cijene rada, 2,5 milijuna dugotrajno nezaposlenih izgubili su pravo na sve potpore i možda nikad neće imati priliku na tržištu rada. Poboljšana je konkurentnost španjolskog gospodarstva i raste izvoz, ali pada domaća potrošnja.

Slijede pregovori o koalicijskoj vladi

Sad je dalji postupak po Ustavu jednak kao u Hrvatskoj, samo što mandat za sastav vlade daje kralj Filip VI. Konstituirajuća sjednica Kongresa je 13. siječnja.

Predsjednik PP i aktualni predsjednik vlade Mariano Rajoy inzistira da su još uvijek najjača politička stranka u zemlji i pokušat će prikupiti podršku. Logičan kandidat za koalicijskog partnera su Ciudadanos, ali zajedno imaju tek 163 mandata i nedostaje im 13. A komentatori spominju i mogućnost da Ciudadanos koaliraju s PSOE i Podemosom.

Ljevica je u boljem položaju, jer socijalisti i Podemos zajedno imaju 159, a od ostalih Katalonska Republikanska ljevica ima 9 mandata, katalonska koalicija Democràcia i Libertat 8 i ljevičarska koalicija Narodno jedinstvo dva mandata (vrlo veliki pad, imali su 11). Tu je još Baskijska nacionalna stranka s šest mandata, jedna manja baskijska stranka s dva mandata i lokalna stanka s Kanarskih otoka s jednim.

Tako bi Španjolska, nakon Grčke i Portugala, moga dobiti anti-austerity vladu.

Tržista kapitala reagirala su već u ponedjeljak ujutro padom vrijednosti španjolskih državnih obveznica, piše Bloomberg. Većina ekonomista, koje je Bloomberg prije izbora intervuirao, smatrala je da bi koalicija PP/C bila najbolja za ekonomiju.

Dodatak: Ljevica nekoaliranjem propustila pobjedu

Podemos, nastao iz modernog lijevog pokreta, i klasični ljevičari iz “Narodnog jedinstva” (IU-UP), usprkos brojnim slaganjima, nisu dogovorili zajednički nastup. Podemos je s 20,7% glasova osvojio 69 mandata (manji postotak mandata nego glasova), a IU-UP je sa 3,7% glasova osvojio samo dva mandata (0,57%).

Portal “El Diario” donosi proračun mogućeg rezultata, da su sa zajedničkom listom. Time bi osvojili 85 mandata (+14) i bili gotovo jednaki PSOE koja bi u tom slučaju imala 88. PP imao 114, a C 36. Tako bi PSOE/Podemos/UI-UP imali ukupno 173 mandata i trebala bi im još samo tri za sastavljanje vlade.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u ekonomija, izbori, svijet i označen sa . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s