Portugal: lijeva koalicija uzdrmana, ali izdržala pritisak financijskih i političkih moćnika

Sažetak::Ljevičarska koalicija u Portugalu othrvala se pokušaju predsjednika Republike da nametne vladu desnog centra. Savez lijevog centra i radikalne ljevice podvrgnut je snažnim pritiscima iz središta financijske i političke moći u Europskoj uniji, koja su brutalno slomila vladu grčke Sirize. Suočeni su s dilemom koliko ustupaka smiju napraviti, da ne izdaju svoja načela, a sadrže realnu moć da provedu promjene.

Ispravka: U jučer objavljenom tekstu, zbog krivo shvaćene jedne rečenice u izvještaju na engleskom, pisanja na brzinu i zanemarivanja elementarne aritmetike, napisao sam da je 15 socijalističkih poslanika glasalo protivno volji svojeg vodstva. To se nije dogodilo: “protiv” je glasalo 123 zastupnika i zastupnica – 122 iz lijeve koalicije i jedan nezavisni. Unesene su ispravke u tekst 11. studenog u 23:15.

Marisa MatiasParlamentarni izbori u Portugalu, održani 4. listopada, nisu dali jasnog pobjednika. O tome sam pisao u članku Politička kriza u Portugalu: možda važnija za budućnost Europe nego u Grčkoj 26. listopada.

Nakon izbora, Socijalistička stranka i dvije grupacije radikalne ljevice sklopili su dogovor o koaliciji. Oni imaju 122 zastupnika i zastupnica u Skupštini republike, od 130.

Jedinstvo ljevice održano

Predsjednik vlade iz koalicije desnog centra, imenovan od predsjednika države, jučer je predstavio svoj program, a danas je bilo glasanje. Nije prošao, jer su samo 107 zastupnika i zastupnica desnog centra glasala “za”, a protiv 122 iz lijeve koalicije i jedan nezavisni. Unatoč pritisku, Lijevi je blok ostao jedinstven.

Da se to spriječi, bio je snažan pritisak unutar zemlje, ali i izvana: Španjolska i Njemačka su izrazile “duboku zabrinutost” pred mogućnosti da ljevičarska koalicija preuzme vlast.

Predsjednik Vlade sad podnosi ostavku predsjedniku Republike. U Portugalu, predsjednika Vlade imenuje predsjednik Republike, a ne parlament, ali mora dobiti podršku parlamenta. On sad može ostaviti stanje s “tehničkom” vladom, koja bi trajala najmanje do izbora za izbora za predsjednika republike u siječnju, a možda do lipnja, kad se mogu održati novi izbori za Skupštinu Republike. Ali može i imenovati predsjednika Socijalističke stranke.

Business Insider: ljevica pod brutalnim pritiskom EU

Jedan zanimljiv komentar, još iz 5. listopada, koji nisam spomenuo u prethodnom tekstu: Europe’s left-wing moment is dying. Autor, Mike Bird, pisao je, usprkos znatnom povećanju glasova ljevice, da su »izbori pokazali da europska ljevica ponovo počinje posrtati, manje od godine nakon nevjerojatne izborne pobjede Sirize u Grčkoj«. Naveo je podatke o dobrom ekonomskom oporavku Portugala, kao i Španjolske, u kojoj radikalna lijeva stranka Podemos, sestrinska Sirizi i portugalskom Lijevom bloku, danas bilježi znatno manju potporu u anketama nego početkom godine.

U Španjolskoj su parlamentarni izbori 20. prosinca. Moglo bi doći do slične situacije kao u Portugalu, da se lijevi centar nađe u situaciji birati između “velike koalicije” s desnim centrom, ili koalicije s radikalnom ljevicom.

U Grčkoj, pisao je, Siriza je nakon šest učinkovito neutralizirana brutalnoj fiskalnom politikom Eurozone. Ono što im je sad preostalo je poštenija distribucija stezanja kaiša – tek malo promjenjena nijansa austerity. To je bila poruka ljevici i drugdje u Europi.

Ni Bird, očito, nije očekivao “povijesni” dogovor o koaliciji lijevog centra i radikalne ljevice.

Guardian: loša Europska unija bolja je od nikakve

Spomenuo sam u prethodnom tekstu da britanski ljevičarski Guardian nije komentirao situciju. Redakcijski komentar bio je objavljen isti dan, 26. listopada; povezali su s ishodom izbora u Poljskoj. Njihov fokus je na euroskepticizmu, zbog kojeg britanski desničari daju podršku portugalskim ljevičarima: The Guardian view on the Polish and Portuguese election results: less Eurosceptic than they seem.

Mlada generacija u Poljskoj, koja je u visokom postotku glasala za desničarsku Stranku prava i pravde, vide sebe kao žrtve: muče se za dobivanje dostojnih poslova, ili idu preko granice da ih nađu, a troškovi stanovanja su vrlo skupi. Poljska ima najveći postotak ljudi s prekarnim ugovorima o radu u EU, oko 30%; ali ima najvišu stopu rasta u Europi nakon sloma iz 2008.. »Očiti zaključak jest da su sreća i perspektiva mladih žrtvovane da bi kompanije, kako lokalne tako i međunarodne, postigle veće profite za svoje investicije.« Stranka prava i pravde je obećala da će to promijeniti.

Slično je u Portugalu, samo što tamo za mlade uopće nema posla, čak ni prekarnih. Međutim, smatra Guardian, čak i euroskeptične vlade vide da je nesavršena Europska unija bolja od nikakve; bez nje, pojedine zemlje bi se još teže borile s globalnim financijskim moćnicima.

U Poljskoj, dnevnik Dziennik Gazeta Prawna komentira potpuni slom ljevice, koja nije osvojila nijedan mandat: »To ne iznenađuje, jer je njihov program uvelike prezela “Pravo i pravda”.« Otvara se mogućnost autoritarne vlasti.

Financijski kapital šalje nedvoumnu poruku

Tijekom ovog vikenda su bili konačno završeni detaljni pregovori o programu portugalske ljevičarske koalicije. Financijska tržišta reagirala su već u ponedjeljak: Portugal markets hit as left-wing coalition looms. Ovoga petka, rejting-agencija DBRS razmatrać se kreditni rejting Portugala. Ukoliko on bude smanjen, Poljska bi mogla biti isključena iz European Central Bank’s quantitative easing (QE) programme.

Intervju s kandidatkinjom Lijevog bloka za predsjednicu Republike

Danas je objavljen vrlo zanimljiv intervju s Marisom Matias, zastupnicom u Europskom parlamentu i kandidatkinjom Lijevog bloka na izborima za predsjendika republike, koji će biti u siječnju: The left(s) in Portugal: Between principles and power. Navodim prevedene, sažete i prepričane dijelove intervjua.

Zanimljivo je da na pitanje o niskoj izlaznosti na parlamentarnim izborima (55%) spominje problem neažuriranog registra birača: ima barem milijun upisanih koji ne postoje. Zvuči poznato?

također spominje da je pola milijuna ljudi, naročito mladih, otišlo na rad u inozemstvo, i samo mali dio njih je glasao, jer je bilo slabo organizirano. (Isto zvuči poznato… )

O slamanju Sirize u Grčkoj: to je bio veliki proces ucjenjivanja, ali vidjeli smo i dignitet ljudi koji se bore za svoja prava i nezavisnost. Sada više nitko ne može reći da ne zna kako [europske] institucije rade. Svatko je svjestan kako one koriste ucjenu s ciljem implementiranja svojih politika. Nećemo prihvatiti dalje žrtve u ime euroa – to ostaje naša politika.

Znatna većina Portugalaca, a i većina u drugim zemljama, bolesna je i umorna od politike i političara. Ali su također bolesni od austerity [ovaj pojam je vjerojatno najbolje ne prevoditi, nego prihvatiti kao internacionalizam]. Bilo bi dobro ako možemo pretvoriti tu društvenu većinu u političku većinu.

Institucije tretiraju demokraciju na najgori mogući način i ne slušaju građane. Donedavno, vidjeli smo da raste značaj izrazito desnih [“far-right”] populističkih pokreta. Sad vidimo da izranjaju i alternative drugačijeg spektra. Mislim da je to prvi korak prema promjeni političkog režima u Europskoj uniji.

U Portugalu, postoji grupa unutar Socijalističke partije koja je protiv saveza s ljevicom. Nadam se da ćemo ostati ujedinjeni.

Što vidimo zadnjih dana je sramota: vlada koristi ove prijelazne dane da završi privatizaciju u vrlo kritičnim sektorima i da imenuje visoke službenike, njih više od stotinu.

Na predsjedničkim izborima, bit će samo jedan kandidat desnice. Odlično poznat u javosti, dobiva u prvim anketama 49% glasova. Bit će više kandidata ljevice, uz nadu da kandidat desnice neće pobjediti u prvom krugu, pa će se svi glasovi ujediniti u drugom krugu. Više kandidata u prvom krugu može biti dobro za široku mobilizaciju pristaša ljevice.

Socijalistički lider Costas je najavio da će moguća buduća lijeva vlada prihvatiti “European budget framework”. To je ograničenje za anti-austerity politike, ali će ljevica inzistirati na mjerama kao što su oporavak plaća i mirovina koje su bile rezatne, zaštitu deprivilegiranih i suzbijanje siromaštva. Proučavali smo sve mogućnosti i napravili veliki posao da prezentiramo alternativne prijedloge proračuna.

Veliki je rizik prihvaćanje restriktivnog okvira, ali gore bi bilo da se nastavi ista vlada i istap poltika. Držimo se svoje političke linije, ali znamo da moć bez načela ne služi ničemu, ali i načela bez moći ne služe ničemu.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u demokracija, izbori, politika, svijet i označen sa , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s