Isprazno paničarenje vs. ozbiljna eko-politika

Zastupnica u EP Marijana Petir (HSS) sazvala je 31. srpnja tiskovnu konferenciju s temom Monsantova ‘lažna’ humanitarna pomoć?. Govorila je o donaciji koju je biotehnološka kompanija Monsanto najavila za žrtve poplave u Hrvatskoj, Srbiji i BiH. Sumnja da bi na taj način mogli prošvercati GMO sjeme u Hrvatsku.

Monsanto i Snjeguljica Monsanto na svojem mrežnom sjedištu navodi da se radi o konvencionalnom sjemenu. Iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju da su u stalnom kontaktu s kompanijom, a donacija još nije realizirana. Poljopirvredna inspekcija obavlja stalne preglede. U Hrvatskoj nema GM usjeva.

Dobro je, da se Petir vraća temama, s kojima je započela političku karijeru prije 15-ak godina, kao antinuklearna aktivistica. Utisak je međutim da se ovdje radi o površnoj reakciji i jeftinom prikupljanju političkih poena.

Donacija je bila najavljena 16. lipnja, a 18. lipnja se vijest pojavila u jednom hrvatskom lokalnom mediju. Stranka ORaH, odnosno saborska zastupnica Mirela Holy, već je dva dana kasnije poslala upit nadležnom ministarstvu. Stigao je korektan odgovor i zasad nema povoda da se ne vjeruje. Bilo je to prije mjesec dana, a u međuvremenu nije bilo nikakvih novih podataka.

Slično je Holy postupila i prije nekoliko godina, kad je, također kao saborska zastupnica, postavila pitanje o “chemtrailsima”. Nekoliko ministarstava uputilo je solidno argumentiran odgovori. Ovdje se radi, za razliku o GMO, o potpuno izmišljenom problemu. Političar ipak treba uvažavati tjeskobe svojh birača, a da ipak ne diže paniku nepotrebno.

Zabilježimo i vijest od 13. lipnja: »Davor Škrlec, europarlamentarac ORaH-a, zajedno s kolegicama i kolegama iz frakcije EGP-a (Europske stranke zelenih) oštro je reagirao na odluku Europskog vijeća ministara zaštite okoliša koje je na jučer održanom sastanku u Luxemburgu dalo zeleno svjetlo genetski modificiranim organizmima (GMO-ima) u Europskoj Uniji.«

Na ovom primjeru može se vidjeti razlika između plitkog populizma i ozbiljne politike. Ne treba vikati “vuk” kad vuka nema, a da se istovremeno ne reagira na stvarne probleme tamo gdje treba i gdje se može – u Europskom parlamentu. Znatan broj europararlamentaraca i parlamentarki bavi se zaštitom okoliša, ne samo iz kluba zelenih, pa je za nadati se da će Petir ubuduće svoje energije usmjeriti u djelatnost, za koju su je birači izabrali.

Bilo bi dobro, da netko u Hrvatskoj zastupa konzervativnu varijantu ekologizma. Tu je koncepciju prije 20 godina zastupao Predrag Haramija, koji je bio glavni tajnik HSS-a i predsjednik Hrvatskog saveza zelenih, ali on se 1995. prodao HDZ-u i isčezao iz politike. Jedini slučaj u Europi da je član zelene stranke postao predsjednik vlade (samo kraće vrijeme) dogodio se u Litvi, gdje je zelena stranka socijalno konzervativna (različita od gotovo svih ostalih članica Europske zelene stranke) i u trajnoj koaliciji sa Seljačkom strankom. Aktualna predsjednica njemačke vlade, demokršćanka, u visoku je politiku ušla 1990-ih kao ministrica okoliša u vladi Helmutha Kohla.

Ekologija sama po sebi, naravno, nije ni lijeva ni desna. Ali zahtijeva razmišljanje, a ne samo draškanje emocija.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u ORaH, poljoprivreda. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s