Znanost, biznis, ekologija i društvene borbe oko čiste energije

Tijekom ovoga tjedna objavio sam seriju napisa na blogu “Ekološka ekonomija”, koji mogu biti zanimljivi onima koje zanima preobrazba elektroenergetskog sustava, koja se počela u najnaprednijim zemljama. Dajem poveznice i poneki pasus iz članaka.

Energiewende - znakZnanost, tehnologija i čista energija: osnove napretka

Studija pokazuje da, iako su SAD i dalje svetski lider u znanosti i tehnologiji, njihovo se vodstvo smanjuje. Nekoliko azijskih zemalja, naročito Kina i Južna Koreja, naglo povećavaju svoje inovativne sposobnosti. Udio SAD u istraživanju i razvoju (R&D) od 2001. se smanjio sa 37% na 30%, a Europe sa 26 na 22%. Udio Azije povećao se sa 25 na 34%, a Kine od 4% na 15%.

Te zemlje također fokusiraju pažnju na ključne sektore globalne ekonomije, uključujući visokotehnološku industriju (high-tech manufacturing) i čistu energiju. Opseg visokotehnološke industrije u Kini porastao je između 2003. i 2012. gotovo šesterostruko, a udio u svijetu s osam na 24%, blizu udjela SAD od 27%.

Također, ističe se u studiji, izranjajuće ekonomije sada ulažu više u čistu energiju, kritičnu industriju za 21. stoljeće, nego napredne ekonomije (advanced economics). Kina je 2012. uložila 61 milijardu USD u čistu energiju, prvenstveno vjetar i sunce, a SAD 29 milijardi.


Električna energija u Njemačkoj 2005.-2013.-2020.

Njemačkoj danas postoji društveni i politički konsenzus oko energetskog zaokreta (Energiewende) i njegovih strateških ciljeva, uključivo i zatvaranje nuklearnih centrala; veće diskusije vode se jedino o raznim modusima provedbe (vidi: German Consumers Still Support Energy Turnaround – but Critical of Implementation). Nema naznaka da bi od toga mogli oduzstati, a možemo se pouzdati i da će cilj za obnovljive biti dostignut. Uz rast obnovljivih i zatvaranje nuklearki, proizvodnja u termoelektranama na fosilna goriva mogla bi se malo smanjiti u razdoblju do 2020., a nakon toga znatno.

Poljska i Mađarska – europski energetski konzervativci

Unutar Europske unije, u odnosu prema energetici, danas se može zamijetiti oštra podjela između “revolucionara” i “konzervativaca”. Lider revolucionara je Danska (Danska energetika: revolucija na pola puta (1980.-2050.)), a lider Njemačka. “Revolucionari” u fokus strategija stavljaju smanjenje potreba za energijom i obnovljive izvore, a “konzervativci” fosilna goriva i nuklearnu energiju. Podjela je zemljopisna i povijesna: “revolucionari” su uglavnom zemlje koje označavamo sa EU15+2 (15 članica EU iz 1995. plus i Norveška i Švicarska) a “konzervativci” nove članice, bivše socijalističke države. One ne žele, da se novi obnovljivi izvori, a osobito vjetar i sunce, razviju preko granice kad počinju ozbiljno potiskivati TE na fosilna goriva i nuklearne, mijenjati logiku funkcioniranja elektroenergetskog sustava i ugrožavati poslovne interese velikih elektroprivreda (koje se tome opiru i na zapadu).

Hoće li Zapadni Balkan biti izvoznik čiste električne energije?

Ako su studije procjena barem približno točne, zemlje Zapadnoga Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija) imaju enormne potencijale za korištenje obnovljivih izvora energije. Regija obiluje suncem tijekom godine, još netaknutim hidropotencijalima, olujnim obalama i bogatim poljoprivrednim zemljištima. Uz to, prvi podvodni električni kabel ispod Jadranskoga mora prema Italiji bit će u funkciji do 2015., mnogo prije nego predviđena prijenosna mreža projekta Desertec, koja bi povezivala Sjevernu Afriku i kontinentalnu Europu.

Fleksibilne TE na ugljen kao dio sustava zasnovanog na obnovljivim

Globalno, nove ekonomske i političke okolnosti preoblikuju elektroenergetske sustave u prilog onih koji rade s većom fleksibilnošću i učinkovitošću, te uključuju obnovljivu energiju i odgovaranje na potražnju (demand response, DR). Ugljen, koji se općenito percipira kao pogodan samo za osiguranje temeljne električne snage, ostaje kritična komponenta u mnogim elektroenergetskim sustavima. Nova studija pokazuje da elektrane na ugljen mogu biti modificirane da se prilagode novom elektroenergetskom sektoru i da budu dio čistijeg energetskog sustava.

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u energetika, znanosti i tehnologije. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s